Zaštićeni račun – Sve što trebate znati!

Zaštićeni račun je rješenje kojim se željelo postići da ovrha ne znači gubitak prava na dostojanstven život, u smislu da je dio redovnih primanja izuzet od ovrhe i da građani kojima su ovršeni računi ipak imaju financijska sredstva za relativno normalan život. Dok nije bilo zaštićenog računa, građanima su primanja u cijelosti odlazila na ovrhu odnosno direktno vjerovniku. Ako je zbog ovrhe blokiran tekući račun, nakon otvaranja zaštićenog računa sa sredstvima na njemu možete raspolagati bez ograničenja. Dodatno, zaštićeni račun izuzet je od uobičajenih bankarskih troškova, banke ne naplaćuju naknadu za otvaranje, vođenje ili zatvaranje zaštićenog računa.

Maksimalan iznos izuzet od ovrhe je 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj objavljuje se u Narodnim novinama do 31.12. tekuće godine, a utvrđuje je Državni zavod za statistiku za razdoblje siječanj-kolovoz. Prosječna plaća koja se primjenjuje za 2023. Godinu iznosi 1.066,44 eura.

Što je zaštićeni račun?

Svrhu zaštićenog računa smo već rekli, zakonodavac je htio pomoći građanima da imaju od čega živjeti odnosno da sva primanja ne “pojede” ovrha. Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona na snazi od 28.11.2020. godine proširena je lista naknada koje su izuzete od ovrhe. Zaštićujete redovno primanje, to može biti plaća, mirovina, ali može biti i honorar odnosno drugi dohodak. U tom slučaju, ako se radi o drugom dohotku kao jedinom stalnom novčanom primanju, trebate dostaviti i potvrdu o visini dohotka i primitka koju izdaje Porezna uprava.

Iznosi izuzeti od ovrhe

Tu je već mala zbrka jer se spominju dvije trećine, tri četvrtine, jedna četvrtina i jedna polovina prosječne neto place (onih 1.066,44 eura koje je izračunao Državni zavod za statistiku) pa ćemo probati dodatno objasniti i pojasniti na primjerima:

Kada se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, tada je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika. Osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, tada je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika.

Ako ste ovo probali pročitati nekoliko puta, vjerojatno ste još zbunjeniji nego prije, pa ćemo probati pojasniti na primjerima neto plaće veće ili jednake prosječnoj i plaće manje od prosječne. Spominju se “ostale tražbine”, a to su svi vjerovnici koji se mogu pojaviti – banke, agencije za otkup, osiguranja, telekomi, davatelji internet pozajmica, komunalna poduzeća, HRT itd.

Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 1.006,44 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi:

• 251,61 euro ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta (1/4 od 1.006,44),
• 503,22 eura ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja (1/2 od 1.006,44),
• 670,96 eura ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina (2/3 od 1.006,44).

Ako je neto plaća radnika manja od 1.006,44 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi:

• 1/4 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi uzdržavanja djeteta,
• 1/2 neto plaće radnika ako se ovrha provodi radi zakonskog uzdržavanja ili naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti ili naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja,
• 3/4 neto plaće ovršenika, ali ne više od 670,96 eura ako se ovrha provodi radi naplate ostalih tražbina.

Ovih “ne više od 670,96 eura” je bitno za radnike koji imaju neto plaću u rasponu od 894,60 eura do 1.006,43 eura, njima pripada iznos od 670,96 (2/3 od prosječne plaće u RH), a preostali dio predmet je ovrhe. Ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove neto plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne.

Prije 1.1.2018. godine od ovrhe je bilo izuzeto dvije trećine (a ne tri četvrtine) i za plaće manje od prosječne, tada je prosječna plaća bila oko 6.000 kuna. Izmjene su napravljene kako bi se pomoglo građanima s plaćama manjima od prosječne, ali odmoglo se onima koji su mogli reprogramirati ili refinancirati svoje dugove, smanjena im je kreditna sposobnost. Zakonodavac se opravdavao da banke i dalje mogu računati kreditnu sposobnost po svojim internim pravilima, ali nakon nekoliko godina primjene, vidimo da se sve banke drže Ovršnog zakona.

Druga kategorija koja je oštećena su građani s primanjima iznad prosjeka, ako imate visoku plaću, ispada da je država odredila da vam je za život dovoljno 670,96 eura, bez obzira na to kolika su vam primanja prije ovrhe.

Otvaranje zaštićenog računa – zašto, kako i gdje otvoriti?

Zaštićeni račun može se otvoriti u FINI ili, ako ste korisnik e-Građana, putem servisa e-Blokade. Više o sustavima e-Blokade i e-Ovrhe možete pročitati u našem blog postu. Putem e-Blokada ovršenici mogu:

• otvoriti ili zatvoriti zaštićeni račun,
• provjeriti stanje duga (preuzeti specifikaciju izvršenja osnove za plaćanje),
• vidjeti tko su ovrhovoditelji te redoslijed prema kojemu ovrhovoditelji očekuju naplatu duga (preuzeti podatak o redoslijedu osnove ili Očevidnik neizvršenih osnova),
• preuzeti određenu dokumentaciju vezano za jednostavni postupak stečaja potrošača,
• besplatno preuzeti dokumentaciju te
• poslati u FINU upite, reklamacije i druge zahtjeve.

Kako cijeli proces funkcionira možete vidjeti na tutorialu koji je FINA pripremila za YouTube u kojem su detaljno objašnjeni koraci i potrebna dokumentacija.

Račun onda otvara banka putem koje primate plaću ili mirovinu temeljem uputa iz FINE, a zaštićeni račun počinje znamenkama 35-, za razliku od “običnog” tekućeg računa koji počinje znamenkama 32-. Ako račun otvarate preko e-Blokada, a još niste ovršeni, trebate priložiti i presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da ste ovršenik po toj osnovi, npr. prijedlog za ovrhu koji ste dobili na kućnu adresu.

Otvaranje zaštićenog računa za primanja, naknade i iznose koji su izuzeti od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena (članci 172. i 173. Ovršnog zakona):

1. Ovršenik popunjava obrazac Obavijesti iz članka 212. stavka 1. Ovršnog zakona
2. Potpisani obrazac Obavijesti dostavlja u poslovnicu FINE
3. FINA nalaže banci otvaranje posebnog (zaštićenog) računa za ta sredstva i uplatitelja primanja obavještava o potrebi uplate tih primanja na posebni (zaštićeni) račun

Osim što ste otvorili zaštićeni račun, o tome morate obavijestiti I svog poslodavca ili HZMO, kako bi se kod obračuna plaće/mirovine odgovarajući iznosi isplaćivali na redovan i zaštićeni račun. Poslodavca morate obavijestiti i koje ste sve naknade izuzete od ovrhe zaštitili kako bi se mogle pravilno obračunati i isplatiti. Pazite da nešto ne zaboravite (prijevoz/putni troškovi, prehrana/božićnica/nagrada,…).

Uplata na zaštićeni račun

Po Ovršnom zakonu članak 172. izuzeti od ovrhe, tj primanja koja se uplaćuju na zaštićeni račun su:

• primanja po osnovi zakonskoga uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja
• primanja po osnovi naknade zbog tjelesnoga oštećenja prema propisima o invalidskom osiguranju
• primanja po osnovi socijalne skrbi
• primanja po osnovi privremene nezaposlenosti
• primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako posebnim propisom nije drukčije određeno
• primanja po osnovi stipendije i pomoći učenicima i studentima
• naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika
• primanja po osnovi odličja i priznanja
• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako posebnim propisom nije drugačije određeno
• utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke
• naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
• dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
• naknada za saniranje posljedica štete od katastrofa i elementarnih nepogoda
• potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada
• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima

Od 28.11.2020. godine proširen je popis naknada koje su izuzete od ovrhe na:

• novčane paušalne naknade za podmirivanje troškova prehrane radnika, prigodne nagrade (božićnica, naknada za godišnji odmor i sl.), novčane nagrade za radne rezultate i drugi oblici dodatnog nagrađivanja radnika, nagrade radnicima za navršene godine radnog staža do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima
• sredstva koja se uplaćuju namjenski, u svrhu provedbe projekata dodjelom bespovratnih sredstava odnosno potpore ili financijskih instrumenata, koji se financiraju iz nacionalnih sredstava i/ili proračuna Europske unije, osim u slučaju ovrhe od strane davatelja potpore
• novčane naknade žrtvama kaznenih djela nasilja počinjenih s namjerom
• dnevnice za službena putovanja u tuzemstvu i inozemstvu, dnevnice za rad na terenu u tuzemstvu i inozemstvu i dnevnice za službene putovanja per diem koje se radnicima isplaćuju iz proračuna Europske unije radi obavljanja poslova njihovih radnih mjesta, a u svezi s djelatnosti poslodavca do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima
• pomorski dodatak i pomorski dodatak na brodovima međunarodne plovidbe do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima
• naknada za pričuvnike pozvane na izvršavanje vojne obveze
• sindikalne socijalne potpore koje članovima sindikata na temelju važećih propisa isplaćuje sindikat
• sredstva predstavnika nacionalnih manjina koja se koriste za ostvarivanje manjinskih prava, sukladno odredbama ustavnog zakona kojim se uređuju prava nacionalnih manjina, ako su isplaćena na poseban račun za tu namjenu, vode se odvojeno od sredstava te osobe i izuzeta su od ovrhe, osim ovrhe u svezi s obavljanjem djelatnosti vezane za ostvarivanje manjinskih prava
• nagrade učenicima i studentima te troškovi sufinanciranja kupnje udžbenika učenicima
• sportske stipendije za sportaše s invaliditetom

Budući da su u međuvremenu u nekoliko navrata za poslodavce prošireni i povećani iznosi neoporezivih dodataka na plaću, sada ipak postoji mogućnost da I ovršeni građani prime značajno veća sredstva na zaštićeni račun s kojima mogu slobodno raspolagati.

Još jednom, važno je zaštititi sva primanja I naknade, ako to niste učinili sredstva će otići na redovni račun, znači ovrhovoditelju. Također, nije moguće uplatiti sredstva na zaštićeni račun proizvoljno, na primjer ne možete “dogovoriti” neku uplatu na zaštićeni račun, banka je neće provesti.

Zatvaranje zaštićenog računa ili opoziv primanja i naknada

Zatvaranje je slično kao i otvaranje, opet se može odraditi putem servisa e-Građani odnosno e-Blokade. U tom slučaju downloada se obrazac, popunjava na računalu i uploada kao dokumentacija s računala. Osim toga, online se može odraditi i opoziv primanja I naknada, ako neko od primanja koje ste zaštitili nije više aktualno (npr. promijenili ste poslodavca ili otišli u mirovinu).