Zaštićeni račun je rješenje kojim se željelo postići da ovrha ne znači gubitak prava na dostojanstven život, u smislu da je dio redovnih primanja izuzet od ovrhe i da građani kojima su ovršeni računi ipak imaju financijska sredstva za relativno normalan život. Dok nije bilo zaštićenog računa, građanima su primanja u cijelosti odlazila na ovrhu odnosno direktno vjerovniku. Ako je zbog ovrhe blokiran tekući račun, nakon otvaranja zaštićenog računa sa sredstvima na njemu možete raspolagati bez ograničenja. Dodatno, zaštićeni račun izuzet je od uobičajenih bankarskih troškova, banke ne naplaćuju naknadu za otvaranje, vođenje ili zatvaranje zaštićenog računa.
Svake godine mijenjaju se iznosi koji se mogu ustezati odnosno ovršiti od redovnih primanja, pa tako i za zaštićeni račun u 2024. godini vrijede nova pravilaza zaštićeni dio plaće u 2024. godini tj. na primanja izuzeta od ovrhe u 2024.
Maksimalan iznos izuzet od ovrhe je 2/3 prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Prosječna neto plaća u Republici Hrvatskoj objavljuje se u Narodnim novinama do 31.12. tekuće godine, a utvrđuje je Državni zavod za statistiku za razdoblje siječanj-kolovoz. Prosječna plaća koja se primjenjuje za 2024. godinu iznosi 1.131,00 eura.
Svrhu zaštićenog računa smo već rekli, zakonodavac je htio pomoći građanima da imaju od čega živjeti odnosno da sva primanja ne “pojede” ovrha. Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona na snazi od 28.11.2020. godine proširena je lista naknada koje su izuzete od ovrhe. Zaštićujete redovno primanje, to može biti plaća, mirovina, ali može biti i honorar odnosno drugi dohodak. U tom slučaju, ako se radi o drugom dohotku kao jedinom stalnom novčanom primanju, trebate dostaviti i potvrdu o visini dohotka i primitka koju izdaje Porezna uprava.
Tu je već mala zbrka jer se spominju dvije trećine, tri četvrtine, jedna četvrtina i jedna polovina prosječne neto plaće (onih 1.131,00 eura koje je izračunao Državni zavod za statistiku za 2024. godinu) pa ćemo probati dodatno objasniti i pojasniti na primjerima:
Kada se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, tada je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.
Ako ovršenik prima plaću koja je manja od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, od ovrhe je izuzet iznos u visini tri četvrtine plaće ovršenika, ali ne više od dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj. Ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika. Osim u slučaju ovrhe radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, tada je od ovrhe izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika.
Ako ste ovo probali pročitati nekoliko puta, vjerojatno ste još zbunjeniji nego prije, pa ćemo probati pojasniti na primjerima neto plaće veće ili jednake prosječnoj i plaće manje od prosječne. Spominju se “ostale tražbine”, a to su svi vjerovnici koji se mogu pojaviti – banke, agencije za otkup, osiguranja, telekomi, davatelji internet pozajmica, komunalna poduzeća, HRT itd.
Ako je neto plaća radnika jednaka ili veća od 1.131,00 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi :
Ako je neto plaća radnika manja od 1.131,00 eura, od ovrhe su izuzeti iznosi:
Ovih “ne više od 754,00 eura” je bitno za radnike koji imaju neto plaću u rasponu od 1.005,33 eura do 1.131,00 eura, njima pripada iznos od 754,00 (2/3 od prosječne plaće u RH), a preostali dio predmet je ovrhe. Ako bi se tim radnicima isplatilo 3/4 njihove neto plaće, bili bi u povoljnijem položaju od onih s većom plaćom od prosječne.
Prije 1.1.2018. godine od ovrhe je bilo izuzeto dvije trećine (a ne tri četvrtine) i za plaće manje od prosječne, tada je prosječna plaća bila oko 6.000 kuna. Izmjene su napravljene kako bi se pomoglo građanima s plaćama manjima od prosječne, ali odmoglo se onima koji su mogli reprogramirati ili refinancirati svoje dugove, smanjena im je kreditna sposobnost. Zakonodavac se opravdavao da banke i dalje mogu računati kreditnu sposobnost po svojim internim pravilima, ali nakon nekoliko godina primjene, vidimo da se sve banke drže Ovršnog zakona.
Druga kategorija koja je oštećena su građani s primanjima iznad prosjeka, ako imate visoku plaću, ispada da je država odredila da vam je za život dovoljno 670,96 eura, bez obzira na to kolika su vam primanja prije ovrhe.
Zaštićeni račun može se otvoriti u FINI ili, ako ste korisnik e-Građana, zaštićeni račun možete otvoriti online putem servisa e-Dugovanja. Putem e-Dugovanja (bivše e-Blokade) ovršenici mogu:
Kako cijeli proces funkcionira možete vidjeti na tutorialu koji je FINA pripremila za YouTube u kojem su detaljno objašnjeni koraci i potrebna dokumentacija. Napravljen je za bivši servis e-Blokade, ali dosta elemenata je isto pa može pomoći. Koliko traje otvaranje zaštićenog računa? U pravilu jedan dan, uz pretpostavku da ste to krenuli raditi ujutro 😊
Račun otvara banka putem koje primate plaću ili mirovinu temeljem uputa iz FINE, a zaštićeni račun počinje znamenkama 35-, za razliku od “običnog” tekućeg računa koji počinje znamenkama 32-. Ako račun otvarate preko e-Dugovanja, a još niste ovršeni, trebate priložiti i presliku osnove za plaćanje iz koje je vidljivo da ste ovršenik po toj osnovi, npr. prijedlog za ovrhu koji ste dobili na kućnu adresu.
Otvaranje zaštićenog računa za primanja, naknade i iznose koji su izuzeti od ovrhe ili na kojima je ovrha ograničena (članci 172. i 173. Ovršnog zakona)
Osim što ste otvorili zaštićeni račun, o tome morate obavijestiti i svog poslodavca ili HZMO, kako bi se kod obračuna plaće/mirovine odgovarajući iznosi isplaćivali na redovan i zaštićeni račun. Poslodavca morate obavijestiti i koje ste sve naknade izuzete od ovrhe zaštitili kako bi se mogle pravilno obračunati i isplatiti. Pazite da nešto ne zaboravite (prijevoz/putni troškovi, prehrana/božićnica/nagrada,…).
Česta su pitanja građana vezana uz platu na zaštićeni račun. Po Ovršnom zakonu članak 172. ima cijeli niz primanja koja su izuzeta od ovrhe, tj primanja koja se uplaćuju na zaštićeni račun. Kada pogledate taj popis teško se u njemu snaći, ono što je bitno je da su svi neoporezivi dodaci (prehrana, prijevoz, nagrada, božićnica, regres, dnevnice) izuzeti od ovrhe. Cjeloviti popis je u nastavku, za one koji žele znati malo više:
Od 28.11.2020. godine proširen je popis naknada koje su izuzete od ovrhe na:
Budući da su u međuvremenu u nekoliko navrata za poslodavce prošireni i povećani iznosi neoporezivih dodataka na plaću, sada ipak postoji mogućnost da i ovršeni građani prime značajno veća sredstva na zaštićeni račun s kojima mogu slobodno raspolagati.
Može li se uplatiti novac na zaštićeni račun?
Još jednom, važno je zaštititi sva primanja i naknade, ako to niste učinili sredstva će otići na redovni račun, znači ovrhovoditelju. Također, nije moguće uplatiti sredstva na zaštićeni račun proizvoljno, na primjer ne možete “dogovoriti” neku privatnu uplatu na zaštićeni račun, banka je neće provesti.
Zatvaranje zaštićenog računa je slično kao i otvaranje, opet se može odraditi putem servisa e-Građani odnosno e-Dugovanja. U tom slučaju downloada se obrazac, popunjava na računalu i uploada kao dokumentacija s računala. Osim toga, online se može odraditi i opoziv primanja i naknada, ako neko od primanja koje ste zaštitili nije više aktualno (npr. promijenili ste poslodavca ili otišli u mirovinu).