Igor Škrgatić financijski je stručnjak koji se sa svojom tvrtkom BE-ON specijalizirao za blokirane.
Sanja Krpan priznaje da je u početku bila skeptična: Jedan sam kredit zatvarala drugim, pretakala sam s kartice na karticu, bila u minusu. Prije deset godina blokirali su me, dugovi su došli na 150.000 kn.
Dok sam jedan dug plaćala, na drugom su rasle kamate.
Prepričava to Sanja Krpan (44) iz Trnovca Brdovečkog kraj Varaždina, koja je mislila da će zauvijek biti blokirana.
Bilo je to mučno razdoblje, sina sam odijevala darovanom rabljenom odjećom, razboljela se… A onda sam upoznala Igora Škrgatića, financijskog stručnjaka, i uz njega se deblokirala u dva mjeseca. Njegov broj i danas imam i dajem ga drugima – prisjeća se Sanja.
Bojala sam se i to sam rekla Igoru. Potpisala sam punomoć da mu dajem ovlasti da preuzme rješavanje mojih dugova i nisam bila sigurna u što ulazim. Umirio me i samo zahvaljujući njemu nisam u blokadi. Sad imam jednu ratu od 880 kn kredita kojim sam pokrila sve dugove, odblokirali su me i od plaće mi ostaje ‘čistih’ 3000 kn. Mogu priuštiti što mi sin i obitelj treba – govori Sanja.
A tvrtka BE-ON u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka (HUB) organizira radionice za prezadužene građane “Iskoči iz duga”, na kojima educiraju građane kako uz pomoć stručnjaka mogu izaći iz blokade, čak i kad su dugovi na prvi pogled enormni. To zna i Sanja, za koju je Škrgatić ispregovarao kredit kojim je pokrila sve dugove, a njegovu uslugu platila je oko 5500 kuna. – Ali uspio je dug smanjiti za 20.000 kuna, pa mi je uštedio novac – napominje Sanja.
Njenu sudbinu dijeli 325.000 ljudi u Hrvatskoj. U nekim županijama udio blokiranih među radno sposobnim je i 14 posto, a prosjek nekih zemalja EU je 10 posto. Škrgatić procjenjuje da je uz ovoliko blokiranih još isto toliko na rubu blokade. Zbog višegodišnjeg iskustva Škrgatić kaže da svi blokirani prolaze nekoliko specifičnih faza. U početku niječu problem. – Pojedinci izgube posao – misle zaposlit će se, obole – brzo će ozdraviti. Počinju trošiti zalihe, zaduživati se na drugim stranama. Ako redovito plaćaju kredite, preskaču račune za kartice, režije, telefon… – kaže Škrgatić. Na kraju ne plaćaju ni kredite. U idućoj fazi mnogi se ‘trgnu’, pokušavaju dobiti moratorij na kredit ili traže reprogram kredita, ali nakon toga ide blokada.
Vjerovnici jedan po jedan aktiviraju instrumente osiguranja. Kreću obilaziti više banaka ili na ‘alternativni’ način zatvoriti dugove, pa se neki zadužuju privatno ili ulaze u sivo tržite kreditiranja. Posljednja je faza hibernacije, potpune bezvoljnosti pojedinca, kad više ne kontroliraju ni dug ni kamate. Prepuste se – kaže Škrgatić. Svjestan kako mnogi misle da su u bezizlaznoj situaciji, kaže da je najteže doći do onih koji su se “predali”. Na radionicama daje tračak nade da nije sve tako crno. Zato i direktor HUB-a Zdenko Adrović podržava radionice.
Uz edukaciju, građani će na radionicama dobiti priliku da kroz individualno savjetovanje pokušaju riješiti problem, posebno oni koji su zaposleni, ali su trajno blokirani. Ako uspiju u dogovoru s vjerovnicima deblokirati se, važno je da pokušaju da se ne vrate u blokadu i vjerujemo da će im savjeti stručnjaka u budućnosti biti korisni – rekao je Adrović. Sadržaj je realiziran u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i tvrtkom BE-ON.
